KORONAROGRAFIJA

▪ Koronarne arterije (leva i desna) odvajaju se od korena aorte i obavijaju srce dopremajući hranljive materije i kiseonik do njega.

▪ NAMENA I ZNAČAJ

Koronarografija je dijagnostička, invazivna procedura kojom se uz pomoć određene aparature vrši prikaz krvnih sudova srca. Predstavlja zlatni standard u dijagnostici i lečenju koronarnih bolesti.

Kardiolog će posle obavljenog pregleda preporučiti koronarografiju ukoliko postoji sumnja na bolest krvnih sudova srca.

▪ Procedura se obavlja u lokalnoj anesteziji tako što se plasira kateter najčešće preko femoralne arterije (iz desne prepone) do krvnih sudova srca. Preko katetera se ubrizgava kontrastno sredstvo u koronarnu arteriju. Moguće postojanje suženja krvnih sudova se registruje zahvaljujući kontrastu koji ispunjava arteriju celim tokom i rentgenskom zračenju kojim se obavlja snimanje. Dobijeni rezultati se zatim analiziraju i na osnovu toga se određuje dalje lečenje pacijenta.

Krvni sudovi mogu biti prohodni (bez suženja), sa suženjima koja ne remete protok krvi kroz arteriju ili sa suženjima koja značajno remete protok krvi - koronarna bolest.

 

▪ LEČENJE

▫ U odnosu na nalaz i težinu oboljenja dalji tretman može uključivati ugradnju stentova (metalnih mrežastih cevčica) koje obezbeđuju bolji protok krvi) ili hiruršku revaskularizaciju.
▫ Upotreba lekova koje određuje lekar na osnovu dobijenih rezultata.

...
Pročitajte više

BOL U GRUDIMA


Bol u grudima je simptom koji može biti nepredvidivog toka i u određenim slučajevima predstavlja uregnetno stanje, opasno po život.
▪ Najvažnije je postaviti pravu dijagnozu i preduzeti odgovarajuće mere lečenja.
▪ Većina pacijenata može detaljno  da opiše svoje tegobe.

Pristup pacijentu kod postojanja bola u grudima obuhvata:

diferenciranje bola prema intenzitetu i vitalnim znacima: posmatra se izgled pacijenta, procena mentalnog statusa, posmatranje boje i vlažnosti kože, merenje krvnog pritiska, određivanje frekvencije, ritmičnosti i kvaliteta pulsa, ispunjenost jugularnih vena, diureza, temperatura.

diferenciranje bola prema karakteru i lokalizaciji: 

* pleuritični bol (kratkotrajni, probadajući, pojačava se sa udahom, često je prisutan na bočnoj strani grudnog koša)
* bolna osetljivost na prednjoj strani grudnog koša (bol se pojačava pri pokretu, dodiru, pritisku – kostnomišićne bolesti ove regije)
* bol u grudima praćen bolom u abdomenu, bez širenja u leđa (ukazuje na problem u gastrointestinalnom traktu i praćen je mučninom, nadimanjem, povezan je sa konzumiranjem pića i hrane),
* retrosternalni bol ( opisuje se kao žarenje, stezanje, čupanje, neugodnost iza grudne kosti)
* nedefinisani, nejasni bol (endokrinološki poremećaji, neoplazme).
* klinički nalaz negativan ( pacijent dramatično opisuje svoje stanje, kao jak i dugotrajan bol – obično u sklopu psihičkih poremećaja). Važno je proceniti ozbiljnost i realno stanje kod ovakvih pacijenata zbog moguće greške i zamaskirane slike atipičnog infarkta miokarda ili angine pektoris.


Bol u grudima može nastati usled različitih uzroka:

pulmonalni uzroci ( pneumonija, pleuritis, plućna hipertenzija, spontani pneumotoraks...)
kardiovaskularni sistem ( infarkt miokarda, angina pektoris, akutni miokarditis, akutni perikarditis, disekantna aneurizma aorte, plućna embolija...)
gastrointestinalni sistem (spazam ezofagusa, ezofagitis, ezofagealni refluks, hijatus hernija, čir na želucu ili dvanaestopalačnom crevu, perforacija ulkusa, akutni pankreatitis, holecistitis...)
neuromuskularni i kostni uzroci ( cervikalna i torakalna spondiloartroza, cervikalni radikulitis, istezanje međurebarnih mišića, koststernalni sindrom,, herpes zoster...)

...
Pročitajte više